Kobne 79. godine, erupcija Vezuva, kojoj su prethodili brojni potresi, u prah je pretvorila Pompeje, Herkulanej te još niz rimskih naselja. Lava, koja je pobila većinu tamošnjeg življa, istodobno je sačuvala ostatke nekoć veličanstvenih antičkih gradova. Iskapanja su započela u osamnaestom stoljeću, ali arheolozi ondje i danas pronalaze okamenjene ljudske ostatke, kao i vrijedne artefakte. Evo nekoliko nevjerojatnih primjera!
1. Na lokalitetu Civita Giuliana, kilometar udaljenom od Pompeja, arheolozi su otkopali ostatke nekoć raskošne kočije. Drevno prijevozno sredstvo bilo je skriveno ispod pougljenjenih stropnih greda velebne vile, koja je sravnjena sa zemljom tijekom erupcije. Stručnjaci tvrde da željezno vozilo s četiri kotača nije bilo namijenjeno za svakodnevni prijevoz niti u poljoprivredne svrhe, već ga je koristila je rimska elita, za ceremonijalne prigode. Budući da je bilo ukrašeno erotskim prikazima, izrađenim od od bronce, pretpostavlja se da je kočija u prvom redu korištena za prijevoz mladenaca nakon svadbe.
2. Među ruševinama nekoć velebnog grada, arheolozi su pronašli izvrsno očuvanu fresku koja prikazuje gladijatorsku borbu. Visoko podignutog štita, s isukanim mačem u ruci, atletski građen borac pobjedonosno stoji nad poraženim protivnikom, dok ovaj, obilno krvareći, podiže ruku u zrak, tražeći milost. Prostorija u kojoj je freska otkrivena bila je taverna u koju su gladijatori zalazili nakon borbi, a na njezinu gornjem katu najvjerojatnije su bile odaje prostitutki, čije su usluge borci redovito tražili.
3. U okolici Pompeja prije godinu dana su otkopana trupla dva stradalnika, gospodara i roba: društvene razlike dvojice muškaraca zauvijek je zbrisao piroklastični tok, združivši ih u smrtnom zagrljaju. Onaj stariji, po svoj prilici bio vlasnik raskošne vile, bio je odjeven u tuniku od skupocjenog materijala, koja svjedoči o njegovom položaju. Da je mlađi, momčić od kojih dvadeset godina, bio nižeg položaja, arheolozima je pokazala njegova otrcana vunena odjeća, kao i tragovi teškoga manualnog rada na kostima. Trupla su pronađena u prostoriji koju su Rimljani nazivali cryptoporticus, dugačkome natkrivenom hodniku koji je vodio do vrata, a pretpostavlja se da su njime neuspješno pokušali pobjeći.
4. Ostatke jedne od žrtava, mlađeg muškarca, britanski znanstvenici nedavno su podvrgli analizi. Iz lubanje nesretnika izvukli su fragmente staklena crnog materijala, isprva ne shvaćajući o čemu je riječ. Ubrzo su došli do strašne istine: bio je to čovjekov mozak, koji se zbog ekstremne vrućine prilikom erupcije pretvorio u staklo! Stručnim rječnikom, došlo je do vitrifikacije, procesa u kojemu materijal izgara na visokoj temperaturi da bi se zatim, naglo ohlađen, pretvorio u staklo.
5. Godine 1900., u blizini Pompeja pronađena je lubanja muškarca. Dio stručnjaka smatrao je kako je lubanja pripadala slavnome rimskom piscu i političaru Pliniju Starijem, dok je dio pretpostavljao kako se nalazila na ramenima anonimnog stanovnika Pompeja. Analiza provedena u talijanskom laboratoriju sugerira da su u pravu ovi prvi. Testovi su, naime, pokazali da je lubanja kompatibilna s glavom stanovnika drevnog Rima te da pripada osobi u pedesetim godinama života, a Plinje je poginuo u dobi od 56 godina, prilikom erupcije Vezuva. Plinije Stariji, koji je živio u 1. stoljeću, život je izgubio u spašavanju preživjelih nakon erupcije Vezuva. Bio je, naime, prefekt rimske mornarice te je mobilizirao flotu u spašavanju stradalih.
Piše: Lucija Kapural
